Sa svih strana često se čuje kako treba da budemo kvalitetniji roditelj, partner i kolega, da radimo na sebi, prekinemo toksične odnose, osvijestimo uzroke problema koje mislimo da imamo… dugačak je spisak šta sve treba uraditi da bismo bili bolji i da bi nam bilo bolje.
Slušamo i o tome koliko je važno da na putu ka ostvarenju bilo kog cilja posvetimo vrijeme sebi, ali to je savjet koji će mnogi odložiti za neka „lakša“ vremena - kada djeca porastu ili bar do sljedećeg unapređenja. Međutim, ovaj savjet je u principu zaista značajan i moramo osvijestiti da je od izuzetne važnosti da ga primijenimo i u praksi te u nastavku pročitajte zašto je važno i poželjno da postavite sebe na prvo mjesto i koje su posljedice zanemarivanja sopstvenih potreba.
Šta stvarno znači biti dobar prema sebi?
U današnjem brzom tempu života briga o sebi se tretira kao luksuz rezervisan za one koji imaju dosta slobodnog vremena. Međutim, on daleko prevazilazi ugađanje sebi i mnogo je više od mirišljavih kupki, masaža i meditacije. Radi se o njegovanju najvažnijeg odnosa koji ćete u životu imati — onog sa samim sobom.
Prije nego što preispitate odnose sa drugima koji vam crpe energiju, zapitajte se kakvi ste prema sebi. Da li vam se ponekad dešava da zaboravite da jedete? Da li ste bolji prema drugima nego prema sebi? Da li osjećate krivicu kada niste produktivni? Ukoliko se pronalazite u ovakvom ponašanju, moguće je da ste naučeni da prihvatate sebe kroz postignuća i to koliko ste dobri prema drugima. Posljedica je da ne uviđate svoje potrebe, već posmatrate sebe kroz tuđa očekivanja jureći od jedne do druge uloge „na autopilotu“.
Ne dozvolite da „pregorite“
Suština je u tome da teško možemo kvalitetno ispuniti bilo koju životnu ulogu ukoliko zanemarimo sopstvene potrebe. Dio brige i ljubavi prema drugima je da prvo volimo sebe, a to znači da brigu o sebi stavljamo na prvo mjesto. Vrijeme posvećeno sebi i jasno postavljene granice pomoći će nam da se lakše nosimo sa svakodnevnim obavezama i spriječiti situaciju da pod teretom obaveza „pregorimo“.
Evo nekoliko savjeta kako da brinete o svom „unutrašnjem djetetu“:
Zapitajte se kako ste: Da li biste dozvolili da vam dijete bude gladno ili mu svjesno uskratili san? Sigurno ne i zato ne radite to sebi. Osluškujte tijelo i um kako biste zadovoljili elementarne potrebe za snom, hranom i pozitivnim okruženjem.
Postavite granice: Ovo je jedan od najvažnijih načina brige o sebi, a sastoji se u tome da jasno predočimo drugima svoja očekivanja i insistiramo na dosljednom pridržavanju. Na primjer, nema poziva telefonom poslije 22h, ne obazirite se na savjete koje niste ni tražili, nema novčanih pozajmica i sl. Tu spada i čuveno „ne“ koje nije uvijek lako izgovoriti, ali je veoma važno kada vam je potrebno vrijeme za sebe ili kada vas nešto iscrpljuje.
Ne budite „beli vitezovi“: U psihologiji se sindrom bijelog viteza odnosi na osobe koje imaju stalnu potrebu da „popravljaju“ druge ljude, naročito u partnerskim odnosima. Trošenje vremena i energije za pomaganje drugima često vodi „spasioce“ u burnout.
Odmor je OK: Važno je da prihvatite da ne morate stalno biti produktivni. Dozvolite sebi odmor bez osjećanja krivice. Odvojite svakog dana trenutak za razmišljanje, punjenje baterija i aktivnosti koje donose radost i ispunjenje – dobru knjigu, seriju, toplu kupku, masažu ili šoljicu kafe koju ćete popiti u potpunom miru.
Također, način na koji se ponašate prema sebi često utiče na to kako će se drugi odnositi prema vama. Kada date prioritet brizi o sebi i posvetite vrijeme svom blagostanju, vi šaljete poruku ljudima oko sebe da su vaše potrebe validne i da zaslužuju pažnju, što je dobar temelj za izgradnju kvalitetnih odnosa.
Pored svega, budite svjesni da kada dosljedno dajete prioritet svojim potrebama i učestvujete u aktivnostima koje su u skladu sa vašim vrijednostima jačate i sopstveno samopouzdanje, a znamo koliko je ono važno za ostvarivanje ciljeva. Zato, ne stavljajte sebe na „hold“ – nađite vremena i posvetite se sebi!